Hranom do zdravlja uz raznovrsnu ishranu

Hranom do zdravlja

Hranom do zdravlja. Ishrana podrazumjeva unošenje raznovrsnih hranljivih sastojaka u organizam čovjeka i njihovo iskorišćavanje.

Hranu sačinjava mnoštvo namirnica biljnog i životinjskog porijekla.

Namirnice sadrže hranljive sastojke, koje u čovječjem organizmu imaju raznovrsnu ulogu.

Oni mogu biti neorganske i organske prirode.

Neorganski sastojci su mineralne materije i voda, a organski sastojci su:

• Proteini
• Bjelančevine
• Ugljeni hidrati
• Masti
• Vitamini

Prema ulozi koju imaju u organizmu, hranljivi sastojci mogu biti gradivni, energetski i zaštitni.

• Gradivni su: proteini, mineralni sastojci i voda, a djelimično ugljeni hidrati i masti

• Energetski hranljivi sastojci su: ugljeni hidrati, masti, a djelimično i proteini

• Zaštitni – regulatorski hranljivi sastojci su: vitamini i celuloza, a djelimično mineralni sastojci, masti i proteini. (bjelančevine)

Raznovrsnom i racionalnom ishranom obezbjeđuje se normalan rast i razvoj organizma, održavanje zdravlja i radne sposobnosti kroz cio život.

Pravilna ishrana nije nikakva dijeta, već podrazumjeva uzimanje hrane koja sadrži osnovne hranljive sastojke.

• Čovjek treba što više da koristi namirnice biljnog porjekla i to: povrća 300-400gr dnevno i voća 200-300gr dnevno, kao i žitarice

Treba svakodnevno unositi u organizam 20-30 različitih sastojaka hrane u različitim količinama.

To se smatra zdravom ishranom, a kod pravilne ishrane ne bi trebalo da bude promjene tjelesne težine.

• Tjelesna težina i stanje metabolizma su indikatori pravilne ishrane

Ako želimo da smanjimo težinu i poboljšamo metabolizam, moramo kontrolisati ishranu, da se normalizuje razmjena materija i prestane pretvaranje ugljenih hidrata u masti.

Hranom do zdravlja

Ovo cemo postići, ako ne unosimo više kalorija nego što je potrebno organizmu.

Kod gojaznih osoba razmjena energije je za 20 – 30% manja od osoba normalne težine.

Danas postoji na hiljade prehrambenih proizvoda koje ljudi koriste u svojoj ishrani.

Postoji više stručnih mišljenja oko preporuke korišćenja namirnica, broja dnevnih obroka i njihovog sadržaja.

Osnovna podjela ima šest grupa:

1. Proteini (bjelančevine)

2. Ugljeni hidrati

3. Masti (lipidi)

4. Vitamini

5. Minerali

6. Voda

U okviru ovih šest grupa postoji oko pedeset hranljivih materija koje se izdvajaju, a među njima se posebno izdvaja deset koje nutricionisti određuju kao vodeće:

• Proteini
• Ugljeni hidrati
• Masti
• Vitamini (A, C, 81, 82, 83)
• Nikotinska kiselina
• Niacin
• Kalcijum (Ca)
• Gvožđe (Fe)

Po mišljenju stručnjaka, ako se ove hranljive materije uzimaju u dovoljnim količinama, hrana koja ih sadrži obezbjediće i ostalih četrdeset hranljivih materija.

Prema preporukama Evropske organizacije za ishranu, hranljive namirnice su svrstane u deset grupa:

1. Mlijeko i mliječni proizvodi

2. Meso, divljač, perad, riba, jaja

3. Masti, ulja

4. Leguminoze, žitarice i proizvodi

5. Šećer, med i konditorski proizvodi

6. Povrće i proizvodi od povrća

7. Voće i proizvodi od voća

8. Pića i napici

9. Začini

10. lndustrijski proizvodi

• Svaka grupa namirnica je specifična u pogledu hranljivog sastava i energetske vrijednosti

Pravilna ishrana podrazumjeva svakodnevno unošenje bar po jedne namirnice iz svake grupe, tako da budu zastupljene namirnice životinjskog i biljnog porjekla.

Unutar jedne grupe može se vršiti zamjena namirnica, ali voditi računa da zamjena bude na bazi iste energetske vrijednosti i slične biološke vrijednosti.

Fizička aktivnost i detoksikacija Aloe Verom! (Pročitajte više)

Detoksikujte svoj organizam i u međuvremenu izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)