Izmjena masnih materija pri tjelesnom naprezanju

Izmjena masnih materija

Izmjena masnih materija

Izmjena masnih materija. Pri razmatranju izmjene materije ugljenih hidrata pri tjelesnom naporu, moralo bi mnogo da se kaže, i o izmjeni masnih materija.

Postojeći tjesni odnosi izmjene to nose sa sobom.

Iskorišćenje masti ima, za najveći dio sportskih napora, bar količinsko značenje.

Kada imamo u vidu mali kapacitet ugljenih hidrata, koji organizmu stoje na raspolaganju, tada se nikako drugačije i ne može!

  • Masti predstavljaju najizdašniji i istovremeno najjeftiniji energetski izvor za čovjekov organizam.

U ostavama masti uskladištene su tako velike količine, čak i kod relativno mršavih ljudi. (uglavnom je to potkožno masno tkivo, ali je ima i u mišićnoj masi)

Za sportske napore stoje na raspolaganju skoro neograničeno i ne postoji opasnost od iscrpljenja rezervi.

Putem razumnog sadejstva raznih regulacionih mehanizama, organizam ostvaruje načelo da u početku štedi rezerve ugljenih hidrata. (koliko god je to moguće, pri svakom naporu)

Da podmiri lavovski dio energetske potrebe putem sagorjevanja masti.

Prikupljanje masti, radi dobijanja energije, počinje tako, što se masti cjepaju pomoću fermenta lipaze.

Kao sačuvani trigliceridi u masnom tkivu, pa na taj način oslobođene masne kiseline, prelaze iz masne ćelije u krv.

Krv prenosi slobodne masne kiseline do zaposlene mišićne ćelije, gde sljedi dalja razgradnja u cilju energetske isporuke. (koja je u svakom slučaju vezana za dobijanje kiseonika)

Vrlo je mala sadržina slobodnih masnih kiselina, u odnosu na potrošnju, što će reći da se odigrava izvanredno brz metabolizam.

Samo za nekoliko minuta stavljene su ponovo u promet sve masne kiseline prisutne u krvi.

Dakle, mora dopunska isporuka, iz ostava masti, vrlo brzo da odgovori zahtjevu za promjenu, u potrošnji masnih kiselina.

Izmjena masnih materija

Ovo je, ipak, moguće, jer angafovanjem slobodnih masnih kiselina, iz masnog tkiva, upravlja i reguliše neurovegetativni sistem.

Osećajni dio (sympaticus) neurovegetativnog sistema uglavnom je odgovoran, kao sistem za podsticanje stvaralaštva, za brzo prilagođavanje organizma svakom naporu.

U početku napora, a pri psihičkom očekivanju nečeg takvog, još i prije (tzv. predstartno stanje) – dolazi do snažnog aktiviranja ovog sistema.

Što omogućava, putem njegovog višestrukog dejstva (npr. na srce, krvotok, disanje) optimalnu promjenu stanja cjelokupnog organizma iz uslova mirovanja, na nivo uvećanih zahtjeva koje napor traži.

Dio ove složene, cjelokupne reakcije takođe je mobilizacija slobodnih kiselina iz ćelija masnog tkiva, stavljena u promet dejstvom osjećajnih živaca.

Time se dobija na raspolaganje odgovarajuća energetska tečnost, odmah na početku rada mišićne ćelije.

Obično mišićna ćelija upija, pri podjednakoj ponudi, slobodne masne kiseline prije ostalih hranIjivih materija, jer im uvijek daje prednost.

Ako ima slobodnih masnih kiselina u izobilju, onda se sprječava i uzimanje glukoze za mišićnu ćeliju.

Tim putem je sigurno da će se najprije, i u širokom obimu, koristiti kalorijski jače raspoložive masti, uštedjeti glukoza, i tako održati konstantan sadržaj šećera u krvi. (što je, prije svega, neophodno za snabdjevanje centralnog nervnog sistema)

  • To u stvarnom životu znači da svi dugotrajni slabiji napori, koji nisu skopčani sa maksimalnim zalaganjem, mogu najvećim dijelom da se izvrše na teret iskorišćenja masti.

U izvjesnom smislu, to je neka vrsta štedljivosti, u izmjeni materija pri naprezanju, koja će na celishodan način biti održavana, što je duže moguće.

  • I zato, osnovne faze treninga dugoprugaša, za ovu oblast izmjene materije, neće biti ugrožene od energetskog iscrpljenja.
Izmjena masnih materija

Poznata je u Švedskoj jedna vijerska sekta, koja svake godine preduzima poduže pješačenje, pod strogim isposničkim uslovima.

Pritom, po pravilu prevale po 50 km dnevno i to u toku od 10 dana, a sve se dešava bez većeg uzimanja hrane.

Učesnici su prije nekoliko godina bili na raspolaganju švedskim fiziolozima radi ispitivanja izmjene materija, pa se spoznalo da se ova vrsta napora, takođe, skoro isključivo izvršava korišćenjem slobodnih masnih kiselina.

To je bilo, prema očekivanjima, i nikako drukčije, moguće.

Ipak, primjer pokazuje kako se dugo, za tjelesne napore, mogu koristiti postojeće masne zalihe, već kod osoba obične težine.

Pri svakom naporu organizam je iz tih razloga prinuđen da, po mogućstvu dugo, upotrebljava ovaj oblik energetske proizvodnje.

Sa stepenom treniranja raste i jačina napora, tamo gdje je to još moguće.

Izmjena masnih materija

Održavanje pretežnog korišćenja masti, za sve jači napor, predstavlja zato i kvalitetan primjer za ovakvu izmjenu materije pri naprezanju.

Već je pomenuto, pri objašnjavanju izmjene ugljenohidratnih materija, da pri povećanju intenziteta naprezanja, sagorjevanje ugljenih hidrata, naročito glikogena, sve više dolazi u prvi plan, prije svega, kada je napor na granici maksimalno mogućeg uzimanja kiseonika ili, čak, i preko toga.

To se zasniva na nižem stupnju dejstva sagorijevanja masti, u odnosu na sagorijevanje ugljenih hidrata.

Zamjena se, naravno, ne odigra odmah, već se podešava stupnjevito, pri čemu u pojedinim mišićnim vlaknima može da dođe do raznih odnosa.

Kako organizam sprovodi prelazak na izmjenu ugljeno-hidratnih materija, još nije do tančina poznato?

  • Sigurno je samo da ponovno rađanje slobodnih masnih kiselina, iz masnih ćelija, predstavlja važnu dopunsku stavku.

Pri povećanim intenzitetima rada, stvorena mliječna kiselina vrlo snažno sprječava dalju mobilizaciju slobodnih masnih kiselina.

Time se u stvari daje »zeleno svijetlo« za korišćenje ugljenih hidrata.

Ali postoje i razni regulatorski sistemi u samoj ćeliji, koji podešavaju učešće supstrata, masti i ugljenih hidrata u procesu isporuke energije, a prema stepenu iskorišćenja njihovih mogućnosti.

Može se, dakle, sažeto utvrditi:

Da je izmjena masnih materija, praktično osnovni oblik dobijanja energije za skoro sve tjelesne djelatnosti, prije svega za one sa uvećanim trajanjem, ali slabog intenziteta.

  • Organizam je u stanju da sačuva energiju u velikoj količini u obliku masti i da time obavlja rad za duže vrijeme, relativno nezavisno od dobijanja hrane.

Snaga programa čišćenja organizma Clean 9! (Pročitajte više)

Detoksikujte svoj organizam i u međuvremenu izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)