Masti u ishrani sportiste Punomasna ishrana

Masti u ishrani sportiste

Masti u ishrani sportiste

Masti u ishrani sportiste. Već je naglašeno da se udio masnoća u našoj ishrani stalno povećava u toku zadnje decenije, iz raznih uzroka.

Znamo da ova teznja dobija svoj izraz i u sadašnjim navikama ishrane mnogih sportista.

Analize su za ovo pokazale da se, u nekim primerima, unosi čak preko 50% kalorija u obliku masnoća.

Ipak se, punomasna ishrana obično smatra kao vrlo prijatna i ukusna, posebno kad se veći dio masnoća posluži u skrivenom obliku, što je uobičajeno.

Dok je za običnog potrošača opasna takva ishrana, zbog obilate ponude kalorija i time stvaranja sala.

Za sportistu koji redovno trenira, ovaj problem nema posebnog značaja.

Za ljude koji se aktivno bave sportom ne dolazi isprva do bitnih negativnih posljedica u svakodnevnom životu, zbog obilne potrošnje masnoća. (pošto sa tim nije povezano skoro nikakvo skučavanje opšteg tjelesnog stanja)

  • Sa druge strane, ipak se zna, da punomasna ishrana može da djeluje izuzetno nepovoljno na postizanje pojedinačnih vrhunskih sportskih dostignuća, ka čemu je trening u većini slučajeva usmjeren.

Naime, time se sportska takmičarska moć uočljivo sužava.

Po ovoj problematici izvedeni su mnogi eksperimenti.

Rezultat je skoro uvijek bio taj da su, po završetku probnog vremena, posnije ishrane za ispitane osobe dokazale bolju takmičarsku moć, nego one iz grupe koja je hranjena sa puno masti.

Isto se potvrdilo i na ispitivanjima sa životinjama.

  • Iz toga mora da se izvuče zaključak, da je posnija ishrana povoljnija i za sportski uspjeh.
Masti u ishrani sportiste

To važi sigurno bar za sve sportske grane u kojima su uspjesi obavezno dugoprugaškog karaktera.

Trebalo bi da je zato uzrok sprječavanja izmjene ugljenohidratnih materija, na različitim nivoima.

  • Velika ponuda masti stvara nepovoljan položaj izmjene materije, u smislu ostvarenja velikih podviga.

Što je veća procentualna količina masti u hrani, to se više smanjuju udjeli ugljenih hidrata i bjelančevina, za koje znamo da imaju poseban značaj za takmičarsku moć.

Svaki sportista treba da teži, po mogućnosti, da se hrani uz malo masti.

  • Kao neki putokaz može da se prihvati sadržaj masti za oko 25% potrebnih kalorija.

Dalje smanjivanje ove količine, bilo bi doduše povoljno, ali vrlo teško može da se ostvari kuvarskom vještinom.

Izbor namirnica i spremanje jela bilo bi tada ustvari izvanredno teško, ako se ne prihvate važne izmjene u navikama prema jelu.

Smatra se da je vrlo mnogo postignuto sa smanjenjem, od 40 na 25% sadržine masnoća u ishrani sportista.

Pažnja mora, prije svega, tada da se obrati na tzv. skrivene masnoće (npr. u kobasicama i siru).

Masti u ishrani sportiste

Ipak je potrebno, u opštoj težnji za posnijom ishranom sportski aktivnih ljudi, da se spomenu neka izuzetna stanja.

Danas mogu da nastupe situacije, naročito u takmičarskom sportu, gdje pojedini sportisti uopšte nisu u stanju da podmire svoje dnevne kalorijske potrebe.

To može da se desi u dobu intenzivnog dugoprugaškog treninga, sa velikim obimom ili gustinom faza treninga, odnosno takmičenja. (npr. trke u etapama, višednevni alpinizam i sl.)

U tom slučaju ima prednost, naravno, osiguranje dovoljnih količina kaloričnih materija, prije svakog drugog mudrovanja.

Stoga je čovjek prinuđen da uzima znatan dio hrane kao masnoće, kada (s obzirom na neuobičajeno velike kalorijske potrebe) mogućnosti probavnog sklopa apsolutno nisu dovoljne, da neophodne kalorije pribave na drugi način.

Ni u kom slučaju ne smije da se dozvoli dugotrajni manjak kalorija.

Gojaznost i tjelesna težina uzroci šećerne bolesti! (Pročitajte više)

Detoksikujte svoj organizam i u međuvremenu izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)