Značaj bjelančevina za sportske napore

Značaj bjelančevina za sportske napore

Značaj bjelančevina za sportske napore

Značaj bjelančevina za sportske napore. Već je Fridrih Engels izrekao:

»Život je bitisanje bjelančevina«

Jedinjenja bjelančevina predstavljaju osnovne sastavne dijelove žive materije.

Njihov veliki broj približno odgovara nepreglednom broju oblika pojave života koje susrećemo.

Po jednom, relativno jedinstvenom planu izgradnje, priroda ostvaruje ogromnu mnogostrukost, a istovremeno i individualnost svakog živog bića.

Složene tvorevine bjelančevina izgrađene su od aminokiselina, jednostavnih jedinjenja azota.

Naš organizam sadrži samo oko 20 aminokiselina, koje su jedna za drugu nanizane u različitim redosljedima i učestanostima.

Tako proizlazi gotovo beskonačan broj mogućih varijanti.

Značaj bjelančevina za sportske napore

Pojedine bjelančevine imaju u organizmu više važnih funkcija; praktično su sve spoljne životne pojave vezane za njihovo postojanje i njihovo sadejstvo.

Stoga, prisutna supstanca bjelančevine, podleže stalnim procesima razlaganja i izgradnje, tako da za relativno kratko vrijeme dolazi do potpune izmjene bjalančevinskih sastavnih dijelova tijela prilivom spolja i preobražajem iznutra.

Logično je da pritom postoji i izvjestan rastur.

To se pokazuje, npr. time, da se, čak, i tada izlučuje mala količina azota sa mokraćom, iako sa hranom ne pristiže nimalo bjelančevine.

Ovaj azot, u tom slučaju, potiče samo od razgradnje tjelesnih bjelančevlna.

Time je ukazano da postoji neki iskorišćeni udio, koji nastaje usljed nužnog odvijanja metabolizma bjelančevinske materije.

Iz količine azota može da se izračuna, da na ovaj način kod odraslog čovjeka oko 15 grama bjelančevina svakog dana otpadaju kao gubitak.

To se naziva još i »apsolutni minimum azota«, koji bezuslovno mora svakodnevno da se zamjeni odgovarajućim prilivom bjelančevina.

U svakom slučaju pokazalo se da tako mali količinski priliv, bez daljeg, ne zadovoljava.

Tada se, naime, sve više azota izlučuje, nego što se sa bjelančevinama unosi.

Ovaj manjak azota je odraz za još uvijek prisutne gubitke tijela u bjelančevinama.

  • Tek većim unošenjem bjelančevina, od 30-50 g dnevno, može da se postigne uravnoteženi bilans azota. (tj. izlučenje azota tačno odgovara količini azota u hrani)

Pa i ova, najmanja potrebna količina, još nije dovoljna, ako je potrebno da se svi životni tokovi našeg tijela odvijaju na najbolji mogući način.

Da bi se održalo dobro zdravlje, blagostanje i moć za dejstvovanje, potrebno je unošenje još više bjelančevina.

Ova činjenica je odavno poznata.

Značaj bjelančevina za sportske napore

Ranije se obično navodilo, da ova poželjna količina unjetih bjelančevina, treba da je dosta velika (preko 100 g/dan).

Danas, naprotiv, vlada mišljenje da sigurno mora da zadovoljava potrebe 1 g bjelančevina dnevno, po svakom kilopondu telesne težine.

Veoma je različita vrijednost, sve u svemu, za razne vrste bjelančevina koje stoje na raspolaganju za ishranu.

  • Zato je ustanovljen pojam biološke vrijednosti bjelančevina, koji kaže koliko grama tjelesne bjelančevine može da bude zamjenjeno sa 100 g bjelančevina, koje se u hrani nalaze.

Ova vrijednost se Izražava u postotcima.

Vrlo je složeno određivanje ove količine, ali se dobija i vrlo dobar pokazatelj kvaliteta dobijenih bjelančevina.

  • Vidi se ustvari, da bjelančevine iz mlijeka i cijelog jajeta imaju najveću biološku vrijednost, i da su uglavnom životinjske bjelančevine vrijednije, nego kad potiču iz biljaka.

Različite biološke vrijednosti pojedinih prehrambenih bjelančevina, proizlaze iz njihovog različitog sastava od pojedinih aminokiselina.

Neke aminokiseline kod odraslog čovjeka ima ih ukupno 8 ne mogu da se stvore samostalno u organizmu.

Organizam je upućen na unošenje ovih supstanci kroz hranu.

Zato ih i nazivaju »esencijalne aminokiseline«

Ako se takve aminokiseline ne nalaze u bjelančevinama naše hrane, ili su prisutne u manjoj mjeri nego što je potrebno, onda je biološka vrijednost bjelančevina koje u hrani postoje, srazmjerno manja.

Tada organizam mora da traži neophodne aminokiseline u većoj količini hrane (na bazi bjelančevina) za potrebe izgradnje sopstvenih bjelančevinskih supstanci.

  • Ako se zna sastav pojedinih vrsta bjelančevina, a naročito sadržina u pojedinim aminokiselinama, mogu se, po volji, sastavljati pogodne kombinacije raznih namirnica.

Pritom mogu uspješno da se dopune manje vrijedne vrste bjelančevina.

Značaj bjelančevina za sportske napore

Tako mogu da se sastave i sprave jeftina jela, koja sadrže bjelančevine velike biološke vrijednosti (npr. krompir sa švapskim sirom).

Najveći dio manje vrijednih biljnih bjelančevina (krompir, hljeb, mahunasti plodovi), može, takođe, dodatkom čak i samo malih količina visoko vrijednih životinjskih bjelančevina (naročito u obliku mlijeka ili jaja), da se poboljša i učini korisnijim.

Za pravovaljanu ishranu, bjelančevina je nezamjenljiva u odgovarajućim količinama, dakle, ista kao i vrijednost ishrane.

U svim zemljama, gde vlada nestašica hrane, nedostatak bjelančevina uvijek je glavna nevolja.

  • Nedostatak bjelančevina vodi ka tome da se velike količine tjelesnih bjelančevina skidaju za podmirivanje potreba.

Kako ne postoje zalihe tijela u bjelančevinama, ova pojava prouzrokuje stalno sužavanje životnih funkcija.

Naša obična ishrana sadrži bjelančevine u dovoljnoj mjeri stoga je manje zanimljivo pitanje o dopunjavanju njene vrijednosti, a više odnosi sa ostalim hranljivim materijama.

Najviše primjenjivani načini ishrane imaju oko 11 do 14% dijelova bjelančevina u ukupnom iznosu kalorija.

Ali, ni pri znatno većoj potrošnji bjelančevina, nisu utvrđena nikakva oštećenja organizma (što stalno tvrde neki propovjednici ishrane)

Npr. hrana bogata bjelančevinama ima, potpuno, sve prijatne osobine.

Ukusna je, otvara prohtjev za jelom, podstiče, ali je skupa, te samo sa porastom životnog standarda stanovništva, raste i potrošnja bjelančevina.

Stalno se na to ukazuje da je, ishrana bogata bjelančevinama, zgodan preduslov za postizanje redovnih uspjeha, kako fizičkih tako i umnih.

Značaj bjelančevina za sportske napore
  • Bjelančevine doprinose da se kod svih povećava, preduzimljivost i spremnost za učinak.

I pri opitima na životinjama pokazalo se da su, bjelančevinama dobro hranjene životinje, živahnije i agresivnije, a one, takođe, i manje jedu.

Ove činjenice su takođe od značaja u borbi protiv težnje čovjeka za gojenjem.

Smanjena želja za jelom, veća motorna radna sposobnost i, zbog bjelančevina, bez daljega povećan otpor novom unošenju kalorija. (veliko specifično-dinamičko dejstvo)

Što su sve povoljne okolnosti koje mogu da sprječe nagomilavanje sala.

Sem toga obilnim uzimanjem bjelančevina povećava se i otpornost organizma protiv zaraznih bolesti.

Izgleda, da naročito dolazi do podsticaja koncentracije i volje za rad, od bjelančevina životinjskog porjekla i uopšte od dejstva bjeIančevinske ishrane.

To je u izvjesnom skladu sa mišljenjem da je mokraćna kiselina – urea -, supstanca koja prvenstveno postaje iz jezgra ćelija mesa, pri razgradnji bjelančevina, a može da izazove takvo dejstvo.

No, takođe, mogu ovi utisci da se prepišu i samo pojačanoj izmjeni materije, koju izazivaju bjelančevine.

Veliko unošenje bjelančevina nije, dakle, nikakav luksuz, bar, za savremeni život, koji stalno postavlja stvaralačkoj sposobnosti visoke prohtjeve, već celishodno prilagođavanje.

Ova činjenica, mora da se bezuslovno razmotri, u smislu zahtjeva za ishranu sportista.

Koliko nam je potrebno kalorija dnevno? (Pročitajte više)

Detoksikujte svoj organizam i u međuvremenu izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)