Hranljivosti osnovnih životnih namirnica
Hranljivosti osnovnih životnih namirnica
Hranljivosti osnovnih životnih namirnica. Samo visokovrijedna ishrana pruža sigurnost za:
- Pravilan fizički razvoj i rast tijela
- Stalnu uspješnu zamjenu istrošenih sastojaka
- Održavanje dobrog zdravlja i sticanje pune stvaralačke sposobnosti
Hranljive materije su jedinjenja bogata energijom, koje organizam može da prima i da ih u procesu izmjene materija preobrazi i metabolizira.
Pošto nijedna namirnica istovremeno ne sadrži sve potrebne hranljive materije, i to u pravim odnosima, iskrsava potreba za, po mogućnosti, raznovrsnom ishranom.
Pri sastavljanju takve ishrane postavljaju se dva pitanja:
1 – Šta je čovjeku potrebno?
2 – Kako da se ova potreba podmiri?
Potreba čovjeka za hranljivim materijama zavisi od njegovog doba života, njegovog pola, visine i težine, od veličine njegovog fizičkog napora i od klimatskih uslova pod kojima živi.
Ovu potrebu čovjek može da zadovolji raznim namirnicama.
- Organizam razlaže namirnice na njihove sastojke, resorbira ih, ugrađuje u supstance sopstvenog tijela, čuva ih i po potrebi, do izvjesnog stepena, uzajamno razmjenjuje.
Prva pretpostavka za stvaranje pravilnih oblika ishrane je uspostavljanje ravnoteže između potrebe i njenog podmirenja, što se naziva bilansom ishrane.
Izvođenje bilansa ishrane vezano je za primjenu jednog koeficijenta, sa kojim se isto tako može izraziti potrošnja energije kod čovjeka, kao i sadržaj energije u namirnicama.
Hranljivosti osnovnih životnih namirnica
Izmjena bjelančevinskih materija pri sportskom naprezanju
Utvrdili smo u kojoj mjeri učestvuju masti i ugljeni hidrati za proizvodnju energije u toku sportskih napora.
- Bjelančevine ne sudjeluju u proizvodnji energije, ni za koju vrstu napora, u nekom obimu vrijednom pomena.
Ovaj je rezultat dobijen već prije više od 100 godina na osnovu prvih ispitivanja izmjene materije pri naprezanju.
Doduše, u međuvremenu se tu i tamo posumnjalo u to, poneki put, ali je u najnovije vrijeme to opet konačno potvrđeno.
Čak se dokazalo da je metabolizam bjelančevina, u toku sportskih napora manji, nego u mirovanju.
U energetsku izmjenu materija mogu, doduše načelno, da budu umješane razne amino-kiseline ili čak da budu preobražene u glukozu.
Ali je energetski prinos pritom baš nepovoljan u poređenju sa ugljenim hidratima i mastima.
A kako tijelo nema nikakvih zaliha bjelančevina, to je upravo necelishodno da se veće količine bjelančevina sagorjevaju pri naprezanju.
To mora da ide, čak, na ustrb važnog sastava tijela i predstavlja gubitak mišićnog tkiva.
Hranljivosti osnovnih životnih namirnica
Bjelančevina nije, dakle, energetska organska masa koja može da se iskoristi u značajnoj mjeri za sportski napor.
- Radom mišića dolazi do izvjesnog gubitka bjelančevina, kao i bjelančevinskih supstanci za rad grčenja u mišiću, te fermenata i hormona.
Ova okolnost dovodi do povećanog bjelančevinskog metabolizma i u vrijeme oporavka.
I ostala stanja izmjene materije, koja nastaju pri jakim naporima, mogu da dovedu, pod nekim uslovima, do jače razgradnje bjelančevina u trenucima poslje napora.
Ipak, ove su pojave beznačajne u količinskom smislu i nikako se ne smiju dovoditi u vezu sa direktnom potrošnjom bjelančevina. (kao nekog energetskog izvora za sportske napore)
To nikada nije moglo da se dokaže čak ni pri naporima vrlo visokog stepena.
- Postojeća naklonost sportista da se, u većini slučajeva, obilato hrane bjelančevinama, ima za to poglavito fiztološke uzroke koji se zasnivaju na već pomenutom dobrom dejstvu bjelančevina.
Ovi činioci nikako nisu za potcjenjivanje.
Fizička aktivnost i detoksikacija Aloe Verom! (Pročitajte više)
Detoksikujte svoj organizam i u međuvremenu izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)
